Petrovac na Mlavi

Seoski turizam

Petrovac na Mlavi

Seoski turizam

Povoljni klimatski uslovi kao i prirodne pogodnosti (reljef, plodno zemljište, šume, rudno blago, bogatstvo vodenim tokovima) uslovili su rano naseljavanje ove oblasti u srednjem toku reke Mlave. Da bi se odmorili od prilično neprirodnog života u gradovima ljudi imaju potrebu da bar desetak dana godišnje provedu u uslovima čiste prirode i oni to rade u sve većem broju.Opština Petrovac upravo razvija ovaj vid turizma, sa izradom početnih osnova i projekata.Ona nudi izuzetnu ponudu boravka u ovom kraju, selima i planinama, zapravo u kompleksima ekološki zdravih starih kuća, bačija i salaša u Podhomolju. Zato opština ovaj vid turizma u predstojećem vremenu vidi kao jednu od najvećih mogućnosti svog razvoja. Treba pomenuti domaćinstva : Simonović i Marinkić iz Ždrela, Milenković i Ilić iz Malog Laola kao nosioce ovog vida turizma.  Homoljske planine koje čine zaleđe Mlavske oblasti obiluju pećinama i prirodnim zaklonima predstavljaju najstarija staništa paleolitskog čoveka. Do sada nisu zabeleženi nalazi koji bi potvrdili prisustvo ljudi u starijem kamenom dobu (paleolitu).

Posebna atrakcija je Etno selo Bistrica. Nalazi se pored regionalnog puta koji povezuje centar Braničevskog okruga sa Žagubicom i Borom. Leži na istoimenoj reci, a od grada je udaljeno desetak kilometara. Deo sela Bistrice od oko 156 katastarskih parcela utvrđeno je 1986. godine za kulturno dobro od velikog značaja. To je kulturno – istorijska celina u čijem sklopu su tri valjarice, deset vodenica, crkva sa crkvištem, salaš, pet kuća, od kojih je jedna sa pomoćnim zgradama, zatim zgrada mesne zajednice , stare škole i mehane. Danas to predstavlja najuređeniji deo sela, a crkva , kroz istoriju poznata pod imenom Đerinac, crkvena porta i okolina crkve mesto je okupljanja. U selu se nalazi spomen soba prvom srpskom olimpijcu Dragutinu Tomaševiću koji je u svom rodnom selu i sahranjen.