Belovode

Belovode

Arheološko nalazište

Ostaci neolitskog naselja „Belovode“ nalaze se 2 km zapadno od sela Veliko Laole, na tromeđi ovog i sela Tabanovca i Krvija. Smešteno je na desnoj obali rečice Busur.

Vinčansko naselje zauzima prostor dimenzija 1000 x 800 m, na nadmorskoj visini između 160 m i 190 m . Ono dominira nad močvarnom dolinom reke Busur. Širina rečne doline je oko 200 m , što znači da je naselje Belovode prirodno bilo zaštićeno od poplava i za vreme najviših vodostaja ove reke.

„Belovode“ je 1954. godine otkrio saradnik Narodnog muzeja u Požarevcu, Nikola Krstić, koji je dao prve podatke o lokalitetu sa kog je prikupio nekoliko desetina arheoloških predmeta. (Naselja Braničeva) Narodni muzej u Požarevcu i Narodni muzej u Beogradu od 1994. godine vrši arheološka istraživanja ovog lokaliteta.

Lokalitet se prostire na površini od oko 80 hektara. Skoro po sredini delimično ga razdvaja udolina potočića Belovode, čiji se izvor nalazi na ovom području. Naselje je formirano oko 4 500 godina pre naše ere i živelo je sve do 3 800 godina p.n.e. kada je stradalo u požaru. Pored uobičajene vinčanske ekonomike, bazirane na zemljoradnji i stočarstvu, prikupljeno je više stotina arheometalurških uzoraka (malahit, azurit, bakar), koji ukazuju na jaku metaluršku komponentu vinčanske civilizacije. To potvrđuju i primerci nađenog bakarnog nakita, a posebno se ističu deltoidni privezak i okrugle perle od čistog bakra i malahita.

Naselje Belovode je geografski najbliže najstarijem rudniku metala na Balkanu – Rudnoj glavi. Sve su indicije da je ruda bakra ovde topljena i prerađivana prvi put u istoriji civilizacije. Stanovnici Belovoda bavili su se zemljoradnjom i stočarstvom. Postojala je podela rada među članovima porodica. Jedan deo stanovnika naselja odlazio je sa stokom u planinske krajeve, bogate rudom bakra gde su se pored stočarstva, bavili i rudarstvom. Po povratku donosili su rudu bakra i kvalitetan kamen od kojeg su pravili oruđe za rad.

Veoma značajan arheološki nalaz u Belovodama predstavljaju dobro očuvani ostaci kuća iz ovog perioda. Kuće su bile dimenzija 4x 4 m i 4. 50 x 3 m , imale dve prostorije i zajedničko uzdignuto ognjište. Pod kuće je bio urađen od oblica i cepanica prosečne debljine 0. 10 m premazanih blatom preko koga je stavljana glazura od fino razmućene gline i isitnjenog krečnjaka. Zidovi su bili od upletenog pruća i oblepljeni blatom. Debljina spoljnih zidova iznosi 0. 20 m. Pronađene kuće su izgorele u požaru. Među brojnim otkrivenim arheološkim lokalitetima izdvajaju se keramičke posude najrazličitijih oblika, koje su služile za čuvanje i pripremanje jela, a korišćene su i u ritualne svrhe (crno polirane bikonične zdele sa glačanim kanelurama, polihroni pehari, razne vrste krčaga). Ističe se ritualna vaza u obliku ptice koja je za sada jedinstvena u okviru vinčanske kulture.

Novost predstavlja i nalaz muške statue sa naglašenom muškošću, što predstavlja novinu u religijskim shvatanjima ljudi mlađeg kamenog doba.Unikatni primerak neolitske umetnosti Evrope predstavlja profil lica čoveka izrađen specifičnom tehnikom okresavanja u kremenu. Pronađen je i veliki broj kamenih alatki : sekira, strugača, bodeža…koje su izrađivane od tvrdih kvalitetnih stena. Dalja istraživanja ovog lokaliteta omogućiće podatke o životu neolitskog čoveka na ovim prostorima. U budućnosti bi rekonstrukcijom i adekvatnom zaštitom, ovo vredno arheološko nalazište moglo postati značajan turistički lokalitet velikog značaja.